Koode

Famtinki e Findinki

A andi Caɗeele keewɗe Leñol

Moggere Konnguɗi keewɗi e ɗemngal he. Addi Caɗeele keewɗe Leñol he. 

Hay sinno Ko ɗum Caɗeele ɗe keɓtinaaka. 

Kono hannde ronkaani tawo Pulaariyaŋkooɓe heewɓe Puɗɗiima Faamde ɗeen Caɗeele. 

Hol ɗeen Caɗeele? ɗeen goni Gaddinnaaji ha heewi gonɗi ɗi e Leñol he! 

Ko goonga ina saɗi ɗo tawata Leñol gootol; ngol gaddin gooto. 

Kono enen eɗen tawa hay rennduɓe ngaddin, tawo ina Ceeri Woon eno innirta huunde! 

Yeru Gaɗa. 

Yeru Gollal. 

Yeru hoowde. 

Yeru Ñewbe. 

Yeru Selde. 

Yeru Huwde. 

Yeru Jammbere.  

Yeru Mbuuɗu. 

Ekn……..! 

So-en teskiima ko haanno wonde ko kañumi ndenndu-ɗen gaddin fof, ma-a taw ko ɗuum ɓurɗen Seertude! 

Ngam ina haan no To Bannge Tergal tawo-eɗen Ndenndi no innirta Calɗi gonɗi heen ɗi. 

Kono hay ɗuum Mogga Mogga men o Tagi ɗum Seertude ha laaɓi Cer. 

Yeru ko wayno *Njogram* 

Eko yaltata e mum haa ko Huutorte e mun fof, en njaɓata soomtude innde mun, Keewɗen tan ko soomde ɗum. Ndaarnen ɗum waccoore! 

Ɗeen Baccooɗe Ɓeydi Sanne hebbinde gaddinnaaji-ɗi. E Ñawnude Ɗemngal-ngal. 

Yeru Inɗe ɗe,

 limtuɗen dow to ɗe. 

Coccondirol Terɗe, gorko e Dewbo,  ko *Fuppude* wiyateno kono ɗuum ɗum Mogga. Waɗti wiyeede Hoowde. Hoowde ko Taarnude Galle tan firti ɗum. (Yeru enen Fulɓe Njowdun eɗen mbiyatno *Howde Hudum*) ko ɗoon Helmere Hoowde yaltina. Kono kadi so-a yahi kamaruun en Bene en Togo en *Gollal* Ɓe mbiyata ɗum ko *Hoowde*

so-a yahi Bene fulɓe Bene mbayata Ponte ko Ñebbe! 

Ko biyaten ñebbe ko ɓe, mbiya ɗum *Sohooje* ndaar ɓe luɓiima Helmere-nde e ɗemngal *Bammbara* 

Ngarten e Helmere *Gaɗa* gaɗa wona Ƴattoore« gaɗa ko Bannge oytoo mo a wonaani o ko oon woni gaɗa. Yeru aɗa darii gah e Maayo-ndiyam ko Bannge  oytoo woni Gaɗa. 

Ko Huunde nde alaa yeeso e Caggal woni Gaɗa. Yeru wuro «Gaɗa wuro too. 

yeru Caaɗngol »

Gaɗa Caaɗngol too. 

Woon kadi faaydooɓe Gaɗa e Caggal. Gaɗa en njaŋtiima ɗum,  kañum ko huunde nde alaa yeeso e Caggal Toɗɗi. 

*Caggal* noon Kañum toɗɗi-tan ko Huunde jogiinde *Yeeso*

Eɗen nganndi ko jogi yeeso fof ina jogi Caggal. Wolla ko Jogi *Huccito* fof ina Jogi Yeeso e Caggal. 

Yeru Neɗɗo 

Yeru Nagge

Yeru ko waɗi wonki fof ko ɗum ɗo jogi yeeso e Caggal. 

*Huccito* go =woni yeeso. 

*Ruŋto*  ngo = woni caggal. 

Njogoram Dewbo So-a yahi to Niijeer Fulɓe Niijeer Mbiyata ɗum ko *Mbuuɗu.*  mbuuɗu noon ko huunde nde gannduɗa ina jeya e pinal Fulɓe;  Ndeen ko ɓooyi. ngam ko Ñaamri Lubbiri wonno! Sukaaɓe e Mawɓe fof ina Ñaamnoondi. Ko Saanga Inɗe ɗum feenateno! 

Gine so-a yahii Gine fulɓe Gine Mbiyata Njogoram Dewbo Ko = *Jammbere!* 

Ko mbiyaten Gaɗa ko; ɗuum Hakke no mbaaɗen yiɗde yo ɗum Suuɗe, en njahi haa mbiyɗen  kala Pumpitɗo ɗum ma Alla Tikkan ɗum *Yontere Ñalaande* miin innde am ko ibarahima Ahmadu Soh yah to Page Fesbuk am *@Bpulaar* totta kam Hadis biyɗo noon o wolla Aaye Biyɗo noon o.  

So hawri kadi Suuɗde Helmere ina Nafa, meɗa yiɗi Rokkeede No Qura-aan wiyri  *Farji* e innde wonnde Moggitiinde. 

Meɗa Laaɓndi  so eɗum Nafa mbele Ɗum haɗi Borjeende Waɗde e Leñol Men. 

Meɗa Laaɓndi so eɗum Nafa mbela ɗum waɗi Men Moƴƴuɓe Kunduɗe. 

So tawi ko gacce haɗata en Fumitde ɗum. Ko haɗi Gacco-ɗen añde Neɗɗo e hasidaade neɗɗo men? 

oɗon njaafo waɗimi winndude ndeeɗo winndannde,  Tan ko mi meeɗiino Haaldu e Giƴi-am Helmere wootere e ɗeeɗo Kelme ɗe Limtuɗen dow ɗe. O jaabi kam Gonngol Toksol, Mawnu ngol Maana Ɓurngol Kural e Wuttulo Bonde! Gam o wiy-kam ko Gore am giɗo-am mi Meeɗa Sikku Hunduko Ma ina Wukkita Ndeeɗo Helmere! 

Jooni kay Gore am Jaabawol nani yeeso e Caggal Ma! Aan e cokluɗo Jaabaade fof. 

Oko Galle Ngennde Hakkille.

Ibarahima Ahmadu Soh

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *