Koode

Famtinki e Findinki

Caɓɓal Mambila Nukkure ngilla.

Caɓɓal Mambila ɗum gootal nder caɓɓe timtuɗe lesdi towki maagal foti meeta ujineere e teemeɗɗe jowi e noogas e nayi (1524) ngal latti caɓɓal ɓurdungal towki e nokkuure ɓurdunde feewki e leydi Nigeria, e non bo ɗum nokkuure ɓurdunde haanki ɓiɓɓe leydi e jananɓe fuh ngillo.

Leydi maagal ceetindi moƴƴinoori ndemri e durnfol fuh. Koowoowe, e cufi e ɓokkaare fantunde  e piye dabbaaji fuh tawataake e ƴoole maare, bo woodi hendu feewndu welndu. Kooseeje towɗe e tawe to dow Caɓɓal Mambila yeru: hooseere Caɓɓal-waade kayre ɓuri towki e kooseeje Nigeria fuh towki maare hewti meeta ujine ɗiɗi e teemeɗɗe nayi e sappo e joweenayi (2419m)

Caɓɓal Mambila e tawe to diiwal Taraba nder yeɓre famarde Sardauna (lga) du ngal latti caɓɓal ɗiɗaɓal e towki e Afrika-hinaangeeri ngal ɗon heddi e caɓɓal Saabeere Gumti Saabeere ɓurdunde mawnuki e Nigeria, ummaatoore ɓurande ujine noogas ngeeɗata(20000) dow maare, ɓe leƴƴi feere-feere yeru: Mambila, Fulɓe, Kaka, Panso,  kambu, e goɗɗi leƴƴi ɗi lollaayi, nder galluuje feere-feere-je bano Gembu, Ngurooje, Maayo-ndaaga, Maisamaari, Kakara, Mbamga, Warwar, Yerimaaru, Dorofi… Mambila latti leñol ɓurdungol ɗuuɗki e leydi ndin Fulfulde bo latti ɗemngal ɓurdungal huutinireeki e ton.

Caɓɓal-mambila latti nokkuure barkiɗiniraande e noone demitirle yeru: kodon mbayi ɓulumji dankali- ɗi ɓaleeɓe e ɗi raneebe- biriiji deppi samayiji, butaali, ñebbe. Ɓiɓɓe-leɗɗe bano:  piya, goyaabe lemuje mangoroje sumsum nareeje ngalbiije. Haako-shayi, kumbi, follere, gubuɗo, laalo, baskooje, labsur, baygooje… Daabaaji neemorteeɗi bano: na’i, baali, be’i, pucci, bamɗi, non gerooɗe e jawle.

Babe gilleteeɗe e Cabbal-mambila

Hooseere ngel-yaki e layinde Ndum-yaji hoocunde hakkiilo licitooɓe windere nde nde lattuno nokkuure colli e leddi ndi woowaaka e windere fuh.

Ƴoole e juurɗe e hoose-chain.

 latal dartiyankewal tweteengal Ndum-yaji.

Tapaare nde jaɓrugal konoowo e kabri.

Tapaare nde hororomre-puccu e Hienaare.

Hayre nde natal mum’mute e ɓiyum tawetee-nde mbar.

Ko haani andaa e Caɓɓal-mambila

ngal latti nokkuure ɓurɗunde feewki e Nigeria.

ɓaawo Caɓɓal-baaminda e Cameroon ngal latti caɓɓal ɓurdungal tiwki e Afrika-hurnaangeeri.

ɓaawo India ngal latii nokkure nde ɗum ɓurdi demal shayi e windere.

Mi woytaayi cukkol ñiɓeteengo ton to ngol lamsaama ngol ɓurdan e Afrika-hirnaangeeri.

To a yilli nokkuure nde welgo yaake, ñaamdu, waawkinki, naɗetee paɓɓa fa ngoyitaa jisde nde annin’noɗa.

Nate Caɓɓal Mambila

Toni a yillai mambila woodi ku luttini ma, sedda on do yilla a holtina gite ma.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *