Koode

Famtinki e Findinki

Ceerno Yero Dooro Jallo (1947-2006)

Ko kanum woni ballifiiɗe deftere Pulaar lollunde, nde tiitoonde mum woni : “Ndikkiri Joom Moolo”. Ene wiyee ko kayre woni deftere fento (fiction) adiinde winndeede e ɗemngal pulaar.
Ceerno Yero Dooro hoɗii aduna ko e nder Fuuta Tooro e wuro ene wiyee Beylugge, jeyaa hannde ko e leydi Muritani, kono jibnaaɓe makko iwdi mum en ko to wiyetee Lummbol Sammba Abdul e nder leydi Senegaal.
Hono no kala ɓiyngel jibinaangel e nder Fuuta ni, nde Yero dañi duuɓi jeegom (6) naatnaa alluwal Qur’aan, caggal ɗum o naati duɗal
arab to wuro Maatam. Nde o dañi duuɓi sappo e tati, o felliti yahde leydi Misra (Egypt) ngam janngoyde Arab, wonndude e fayndaare ma o jokkoy jaŋde haa o naata Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Al-Azhar. Duɗal Al-Azhar ko lollungal e nder renndooji Islaam. E ngal jeyaa e ɓurɗe ɓooyde e jaɓaneede to bannge ganndal Islam.
Ɗannungal fayde Misra noon wonaa no ko newii hono no suka pullo o sikkirnoo ɗum ni, kono nde tawnoo o mo yooɓii pellital o yettinii fayndaare makko caggal ɗannule juutɗe e nder leyɗeele Afrik keewɗe. O mo waɗa jola-ƴeeŋa, kadi kala ɗo o ari o golloo ɗoon haa o daña ko o ɓenniri haa nde o yetti Keer, leydi Misra e nder lewru Siilo (January/ Janvier) 1966.
Nde Yero yettii Misra yantondiri toon e ɓiyɓe fulɓe ummoriibe e leyɗeele Afrik keewɗe ceertuɗe, wuurnooɓe to Misra ene jannga toon. E ngaan saanga taw sukaaɓe fulɓe ɓee cosiino toon fedde pinal e jokkere enɗam ene wiyee, “Kawtal Janngooɓe Pulaar/Fulfulde e Leyɗeele Arabeeɓe.” E ngaan saanga taw Afrik ene heɓti ndimaagu mum tan ene yalti e njiimaandi Tuubakooɓe. Ɓamtaare pinal e ƴellitaare ɗemɗe ngenndiije Afrik ko ɗuum duketenoo e nder leyɗeele Afrik kala. Ko hono noon, e nder leyɗeele Arabeeɓe, ko wayno hooreejo leydi Misra, Gamaal Abdul Naasir, ene tammbii araaraay ngenndiyankaagal e ngootanfaagu Arabeeɓe. E oon sawaawu, sukaaɓe fulɓe ɓee ne nootoriiɗum tafde fedde ngam wuurtinde pinal, ganni Afrik, e neɗɗaagal ɓaleejo.Ɓeen sukaaɓe fulɓe seedotonooɓe ummannde pelle pine e dawrugol Arabeeɓe kaɓantenooɗe, e ngaan saanga, ittude njiimaandi pinal Orop (Europ) e dow mum en, yiyannde mum wonno ko Fulɓe kanum en poti ko rimɗinde koye mum e banngeeji ɗiɗi ɗii kala. Sabu gaa kalfaandi Orop e dow leyɗeele Fulɓe e jaalagol ɗemɗe Oropnaaje e dow mum en, Fulɓe ko naati Islaam ɓurii duuɓi ujunere (wuluure), kono haa jooni so ɓe njiɗii anndude hay ko ɓuri fenngiɗde e diine maɓɓe Islaam ma ɓe njannga Arabeere. Terɗe Kawtal nanondiri ɗuum ene foti waylaade. Waasataa kadi kawritgol maɓɓe toon, e ngaan saanga, e juulɓe ummiiɓe leyɗe ɗe ngonaa Arabeeɓe, ko wayno Turki en, Pakistanaaɓe walla Indonosinaaɓe ekn…, ene mbinnda e ɗemɗe mum en finndiniiɓe e faamde wonnde Fulɓe ne ene poti waawde winndude e ɗemngal mum Fulfulde. Ɗal boom, Pulaar ene winndetenoo gila e yontaaji keewɗi jawtuɗi, kono pellital ɓee ɗoo sukaaɓe e ngol laawol ko rimɗinde Pulaar gaa fawaare e dow hay ɗemngal gootal e waɗtude Pulaar ɗemngal paggorgal ganndal e kuwtorogal e kala haaju nguurndam no denndaangal ɗeemɗe ƴellitiiɗe ɗee ni. Ko ndeen ɓe puɗɗii ummanaade winndude e firde gannde Islaam kala e nder ɗemngal Pulaar.
Gila ndeen Kawtal firii defte Islaam keewɗe mbaɗti ɗum e Fulfulde, kadi ɓe mballifii ko heewi ko fayti e finaa-tawaa Fulɓe. Terɗe fedde ndee kadi heewɓe, nde kooti to leyɗeele mum en ngontoyii toon jaale mawɗe tammbiiɓe ɓamtaare ɗemngal Pulaar. Njokki to leyɗeele mum en to hare winndude e janngude e Pulaar nde ɓe puɗɗinoo gaa e leydi Misra.
Yero Dooro Jallo ko maantinnooɗe e nder Kawtal, kadi o jeyanoo ma e goomuuji keewɗi kalfinanooɗi firo defte keewɗe Islaam kad o woniino hooreejo goomu jaaynde Peeral.
E 1978 O heɓi seedanfaagu makko (Licence) o yalti Al-Azhar, o hooti leydi makko Senegaal, o jokkoyi jaŋde makko Jaaɓihaaɗtirde Ndkaaru caggal mum o fayti Ecole Normale Superieure.
Darnde Yeero Dooro Jallo E Ƴellitaare Jaŋde e Binndol Pulaar
En njiyii gila Ceeno Yero Dooro naati Misra 1966 haa nde o ummiitoon e 1978 darnde makko e janngugol e binndugol Pulaar ko maantinnde. Nde o arti Senegaal o jokki toon hare makko yoo Pulaar winnde kadi janngee, kanko e hoore makko o wallifiima ko ene wona 37 deftere, keewɗe heen ne kadi muulaama njaltii.
O wonii hooreejo Fedde Ɓamtoore Pulaar Senegaal ko ɓuri duuɓi sappo, kadi ko kanko ardii nde haa o maayi.
Ko o tergal kadi o wonno e Goomu Winndiyankeeɓe Ɗemɗe Genndiije
(Groupe d’initiative pour la Promotion du Livre en Langues Nationales- GIPLLN).
Ko o tergal o wonnoo e Goomu Fulo e Wallifo Defte Diine.
Yero Dooro Jallo ene jeyaa e terɗe tafɓe Kawtal Janngooɓe Pulaar/Fulfulde e nder Winndere e batu jooɗinoongu to Bordoo ( Bordeaux) Frayse e 1982.
O mo jeyaa kadi e sosɓe Tabital Pulaagu Winndere to Bamako, Mali e 2002, ko o cukko-hooreejo mayre/hooreejo catal Senegaal o wonno haa nde o maayi.
Yero Dooro Jallo maayi ko Dakaar ñalnde 5 Mbooy (Mars/March) 2008 taw o mo yahra duuɓi 59. Nguurndam makko juutaani kono o gollaniima heen pinal e finaa-tawaa Afrik e kuuɓal, pulaar haa ɓuri teeŋtude, ko limotaako kadi maayata.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *