Koode

Famtinki e Findinki

JANGEN LEBBI ƊI FULFULDE MEEƊEN

Firo Lebbi Fulɓe duuniyaaru

Banndam en, mi ara he firande on lebbi waylo-waylo weeyo he nokkuuji men. Mi siftina kadi wonnde alaa ko fiyondiri lebbi ɗii he lebbi tuubakooɓe. Kono noon hannde eɗen kuutorooɗi ngam yerondirde lebbi ɗii he lebbi maɓɓe.
Hade men naatande firo ngoo ngannden wonnde njogiɗen ko inɗe joyi ngam sifaade waylo-waylo weeyo he nder hitaande. Ɗeen inɗe ngoni les ɗoo:

1) Ndunngu: ko saatu nde toɓooli toɓata, puɗi puɗata, yimɓe ndemata, wuro welata, Kocce keewata…

2) Kawle: ko ndeen woni nde beeli ɓeeɓata, beremlefi caamata, leɗɗe njoorata, yimɓe njoomata…

3) Dabbunde: ko ndeen ɓuuɓata, toɓo (bowte) toɓata.

4) Ceeɗu: ko ndeen nguleeki aannata, yimɓe e kulle ɗomɗata, ko ndeen ndiyam saɗtata, kala ko heddinoo he hecciɗde ko ndeen yoorata.

5) Demminaare: ko ngaan saanga joornooɗe mbiltata. Ko yoornoo hecciɗa. Wonaa toɓo noon, maa taw won ko warñata.

Caggal nde ngannduɗen waylo-waylooji nokkuuji men e inɗe mum en, naatanen facciro lebbi ɗii.

Siilo: leɗɗe ciila, ɗe puɗɗoo yoorde.

Colte: beremlefi cola, ɗi caama he leydi. Ɗoo ne kadi so en ƴeewtindiima innde ndee, maa en taw heen innde “solde”. So wiyaama huunde solii, firti ko nde seŋtiima ɗo nde seŋinoo ɗoo. Ko ɗum waɗi so ñiire neɗɗo saamii, mbiyen: “O solii” ngati ñiire ndee ko ko seŋinoo he ɗakkudi. Waɗde Colte ko ɗoon beremlefi ɗakkittoo he leɗɗe, ɗi ñiɓtoo, walla ɗi cola.

Mbooy: ko henndu wulndu arooru saato nde yimɓe ngoni he ceeɗu. Waɗde en paamii, Mbooy ko innde henndu.

Seeɗto: ko wattan ceeɗu.

Duujal: yahde gese duujoyaa. Duujde ko helmere firoore yahde gese ngam hebloyde ngesa mum. Ɗum noon heewi wonde ko saatu waɗtan demminaare tawa joom ngesa ina heblanoo ndunngu. Heen sahaaje nii omo waɗa ko wiyetee “uulde” koo.

Korse: ɗoon ko ko horsi, ko ko yiɗaa. Yimɓe cooyniima ndunngu.

Morso: morsude. Woni morsude ko jawdi faya ɓuttiɗa yooɗa. Ɗoon ko e mbunndi ndunngu.

Juko: toɓo heewngo. Ñalla toɓde jamma e ñalawma. Innde ndee noon iwi ko e jookde. So toɓo ngoo heewii haa ɓurti, yimɓe njookoo. Hay gooto waawataa yaltude saka humtoyde haaju.

Silto: So en ƴeewtindiima innde ndee maa en taw heen innde “siltude”. So wiyaama huunde siltii firi ko gasii, dariima, maa nii haljitii. Waɗde en paamii wowlaandu Siilo nduu sifii ko nattugol ndunngu.

Yar kamaa: ndee innde waɗi ko ceŋɗe ɗiɗi. Heen seŋre fof won ko firti. Yar e kamaa. Yar kamaa ko innde henndu arooru hakkunde ndunngu e dabbunde. Firo gowlaali ɗiɗi ɗii ko nii siforii: henndu nduu yara beeli, ndu hama kala ko hecciɗnoo.

Jolal: joloyde waalo. So wiyaama kaari joloyii firti ko o jabboyii, o remoyii, o naatanii golle ngesa. Immaade dow faya les. Immaade jeeri faya waalo. Jeeri ko dow woni waalo ko les woni.

Bowte: toɓo toɓngo saatu nde ndunngu silti. Heewɓe ina mbiya wonnde ngoon toɓo ina ñawna.

Ko nii firo ngoo foti. En njettii heen jinnaaɗo men no feewi. Ngam ko kaŋko facciranimi ko ɓuri heen heewde he gowlaali. Ko miin heewi wiydemo ganndo cuuɗiiɗo. Yoo Geno juutnu nguurndam makko, O moƴƴina baɗtane makko. Ko mbaɗmi ɗoo koo ina holla en wonnde mawɓe men ko annduɓe sanne he ko fayti he Pulaar, kono en ngonaa naamndotooɓe-ɓe. Ɓatto-ɗen mawɓe men, naamndo-ɗen, binnden ko ɓe njeɗata en he gannde koo.
En mbeltaniima kadi musiɗɓe men jumpunooɓe he naamnde ɗe naamndinoomi he ko yowitii he ɗuum.

E Kuɗol: Mohamed Diallo Mauritanie

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *