Koode

Famtinki e Findinki

JETTOƊE FULƁE

Jettooɗe fulɓe ganni ɗee ko 4 ko ɗeen ngoni les ɗoo:

1) Jallo
2) Bah
3) Bari
4) Soh
Jettooɗe keddiiɗe ɗee fof, wiyaama, njalti ko e ɗee jettooɗe nayi.
Hol ko ɗee jettooɗe ngoni?
Hol ko jettooɗe ɗee ngannominta?
Wiyaama wonnde heen yettoode fof won ko woni. Mi siftina, waɗi-mi wiyde, “wiyaama” ko mi jejjitɗo biyanooɗo noon oo.
1) JALLO
Fuɗnaange ko Jallo, oon maantoode mum ko jeyngol, ko kaŋko anndirtee goobu oolu, ko kaŋko wonnoo gannduɗo e tammbiiɗo diine fulɓe.
2) BAH
Hirnaange ko Bah, oon maantoode mum ko henndu, kaŋko o anndirtee walla ko kaŋko jeyi goobu mboɗeewu, ko kaŋko wonnoo tammbiiɗo renndo fulɓe e mahngo mum.
3) BARI
Rewo ko Bari, oon maantoode mum ko leydi, ko kaŋko jeyi goobu ndaneewu, ko kaŋko halfinanoo laamu fulɓe.
4) SOH
Worgo ko Soh, oon maantoode mum ko ndiyam, ko kaŋko jeyi goobu ɓaleewu, ko kaŋko wonnoo gannduɗo gannde cuuɗiindi.
Ko nii jettooɗe ɗee potnoo. To bannge goobu ɗoo, wiyaama, ko sifaa goobuuji nayi ɗi ngaynatno-ɗen ɗii. Ɗum ko bannge he yiyannde hee. Ina waɗi banngeeji goɗɗi kadi.
Wiyaama jettooɗe ɗee ngiwi ko e inɗe sanamuuji (lawru) ɗi ndewatnoɗen. Wiyi noon ko Mammadu Sammba Joop ɓurɗo lollirde Murtuɗo. O wiyi wonnde fulɓe ina keewnoo sanamuuji masinta (no feewi.)
Woni les ɗoo ko yoga e sanamuuji e geɗe ɗe o limti he yeewtere makko wonde fulɓe ina ndewatnoo ɗum en:
Jubaa; Dunndari, Bukkiis, walla Meneviis; Ngaari.
O wiyi wonnde ngaari ndii ko ɓaleeri wonnoo, andi waɗi fataraare raneere, ndi wonnoo ko nder ndiyam daande maayo niil to Misra, andi wonndi he Caamaaba.
O wiyi kadi en ndewii kulle goɗɗe ko wayi no Sohre, Gundo, Ngooroondi walla Cawel-kelli.

Haa hannde ko e haala Murtuɗo ngonɗen:
1)Joobɓe ko Jubaa ndewatnoo
2) Sohsohɓe ko Sohre ndewatnoo, ɓe mbarataa sohre, sohre ŋatataaɓe, so ɓe njiyii sohre ina maayi ɓe ngoyat, ɓe kasna nde, ɓe ngubba nde.
3) Jahjahɓe e Jaljalluɓe ko elo walla gundo ndewatnoo.
4) Lihlihɓe e kanhanɓe ko ngooroondi walla cawel-kelli ndewatnoo.

Ngam rokkude daliilu he layannde makko, o wiyi wonnde eɗen njogii konngol gootol ngol mbiyaten “ngaari mawndi” konngol ina battini he men no feewi. Kala nde njooɗaɗen ganndal neɗɗo keewɗen wiyde neɗɗo oo ko ngaari mawndi. O wiyi wonnde ɗum ina holla en Alla ngaari mo ndewatnoɗen to misra haŋki.

Maa wood wiyɓe fulɓe ko naange tan meeɗi rewde. Kono ɗum sellaani. Fulɓe ndewii ko heewi, kono ina gasa wonde tawo ko naange ɓe mbaɗtindii rewde he daarti maɓɓe ɓooyɗi ɗii.

Nduttoɗen to jettooɗe too, won wiyɓe kadi wonde jettooɗe ɗee ko inɗe ɓiɓɓe Uqbatu ibnu Naafi nayo mbiyatenoo noon. Kaan haala riiwtaama gila ko ɓooyi. Ka woodaani, ka sellaani.

Ko wonaa ɗum koo, won ɗo keɗinoomi yeewtere Dono Sampaate Jallo. Yeewtere ndee ko Muritani o waɗnoo nde. O wiyi wonnde ko ɓuri ɗuuɗude he jettooɗe men ko e ɗemngal Bamarankooɓe ittaa. O rokkiino heen dallillaaji kono mi yejjitiiɗi.

Waɗde banndiraaɓe musiɗɓe tedduɓe ko ɗii ɗoo haallulaaji kaalaa he jettooɗe men. Ko annduɓe men kaali ɗum. Ko heddii koo, ko enen cuɓotoo heen ko ɓuri henanaade en. Won naamndinooɗo so tawii jettooɗe ɗee ko inɗe sanamuuji, mbele eɗen poti yetteede-ɗe. Miin kam to bannge yiyannde am, mbiyi ko alaa ko bonnata. Ko fiɓnde ɓernde ɓuri tiiɗɗe. Yetteede huunde walla innireede ɗum addantaa neɗɗo oo wontude huunde ndee. Yeru: so tuubaak wiyaama ɓaleejo, ɗum addantaa ɗum wonde ɓaleejo. Leggal ɓooyde ɗum he ndiyam, addantaa ɗum wontude noorwa.

E kuɗol: Mohammed Jallo

Mi teddinirii winndannde ndee musiɗɗo tedduɗo Aamadu Bah mo Poolel. Sabu ko kaŋko naamndinoo wonnde yo en njaajno heen.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *