Koode

Famtinki e Findinki

Maayide

Kala guurɗo ko maayoowo.
Kala maayɗo, goonga, ko jiyoowo.
Ndekete hay aduna ko nattoowo.
Hannde aɗani dow leydi ko a ñaamoowo; ko a jaroowo.
Yiɗɓe e sehilaaɓe ko a paggotooɗo.
Ko nguurɗaa heewde e famɗude ko a maayoowo.
Fij, jal, murtu, ɗowto, kono dey malayka oo ko garoowo.
Ko mbaawɗaa waɗde fof, o wonaa kaaytoowo.
Fiɗtaandu ma ko o gittoowoo maa nii ɗoofoowo.

Maayɗo,
nde caŋkiɗaa ko a keblateeɗo.
He lootirka ko a palateeɗo.
He tekkere ko a coomateeɗo.
he paaɗka paliika ko a lelnateeɗo.
Leydi ko a joortateeɗo.
Julde ko a juulateeɗo.
Caggal ɗuum ko a duwanteeɗo.
He yeeweede ko a goppateeɗo.
A dillataa, a daalataa, a wonaa ɓoslittooɗo.
Gannduɗoma ko goyoowo.
Giɗo ma ko kiiwtotooɗo.
Maa ɓe ngoy haa ɓe tampa kono a wonaa gartoowo.
Teewu maa ko ƴakkeeɗo.
Naamnde ko a naamndeteeɗo.
So ko a malaaɗo, ko a beltinteeɗo.
So ko a malkisaaɗo, ko a torlateeɗo.

Maayraaɗo,
Hay aan ne ko a garanteeɗo.
So a woyii ne ko a deƴƴoowo.
Ɓooyi juutde fof, joom jey jey mum ko gartiroowo.
Ko Geno jeyi en, kadi to makko, mo woni kala ko duttotooɗo.
Kala mo lajal mum yonti hay hojom wonaa ɓeydanteeɗo.
Maayraaɗo duwaaw ma ko katojinaaɗo.
He muñde muñal toowngal ko a ɗaɓɓiraaɗo.

Ɗum ko aduna nattoowo.
Hakkillaaji ceŋiima he oo aduna gasoowo. Mbate maayde yonaani baajotooɗo.
Aan bone baɗoowo, mbate maayde yonaani baajotooɗo.
Aan yimɓe liggotooɗo, mbate maayde yonaani baajotooɗo.
Aan mo nuunɗaani, mbate maayde yonaani baajotooɗo.
Aan, Geno, goofoowo, mbate maayde yonaani baajotooɗo.

E kuɗol: Mohammed Jallo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *