Koode

Famtinki e Findinki

TIPPONDIRAL JAŊDE PULAAR E JAŊDE DIINE.

Jaŋde ko famɗa suura, heewa lammina. Ngol konngol jamminta ko leňol men ina goongɗini jaŋde, kadi ina anndi martaba walla martabaaji ɗi ngol waawi rokkude neɗɗo jannguɗo.

Hay so tawii en nganndaa puɗfuɗe maggol, eɗen mbaawi wiyde Fulɓe ɓooyii anndude nafoore jaŋde, ina gasa nii tawa ko ko adii naatgol Lislaam e renndooji men. Sabu kelme janngude e winndude ngonaa kelme jiggaaɗe e aarabeere walla faraysiire, ɓe njanngaten jooni ɗemɗe mumen ɓee.

Tawde tabitii winndude e janngude, e inɗe ceekaaɗe e mumen: binndol e jaŋde, ngonaa jiggaaɗe, ko ɗuum waɗi en jooɗtoraade, wadde eɗen mbinndatnoo njanngatnoo ɗemngal men. Hol ndeen ? Hol toon ? E hol ɗeen alkule kuwtortenoo ?
Jaabawuuji ɗee naamnde ɗaccanaama daartiyankooɓe e fannuyankooɓe woɗɓe.

Ko mbaaw-ɗen wiyde tan, wonde ina tabiti, ɗemngal ngal e nii no ngal jooɗorii, yuɓɓiri, ŋarɗiri, tiiɗiri, saňorii, ko ngal meeɗnongal janngeede e winndeede. Ko ndeen jaŋde jogii baɗteeji haa jooni e leňol ngol e wuurtinde ɗemngal, janngude ngal e winndude ngal. Seede ɗuum, ko no oon himme e hammu wayi mawnude e men nii, leƳƳi goɗɗi ɓaleeji njogoraaki himme potɗo noon e ɗemɗe mumen. Wonaa ustude ɓe, ko teskuya.

E dow ɗuum, leňol ngol golliima haa yettinii jaŋde pulaar e denndaangal jookli, haa e oo sahaa mo njahraten, kala cifortooɗo hoore mum jontaaɗo, ina hersa waasde waawde winndude pulaar. Naamnditaade hol ko janngi pulaar wontii daartol, waɗtii hersireede.

E oo sahaa, ngoƳa men mawka, ko hol no mbaɗirten feere haa jaŋde ndee fuɗɗoroo e sukaaɓe, mawna, mawnida e jaŋde pulaar ndee. Tawa ina yahda e janngude kala yowitii e pinal, daartol, gannde finaa-tawaa e ɗe woɗɓe. Mbele janngo e jam so ɓe mawnoyii ɓe mbaasa daɗeede e hay senngo wooto e senngooji nguurndam maɓɓe.

E toɓɓere men hannde ndee, cuɓi-ɗen ko weddaade leƳƳannde hakkunde jaŋde diine e jaŋde pulaar. Ko damal baɗngal faayiida sanne, ngal ɓooy-ɗen wiɗtude, nde tawnoo hakkunde aarabeere e pulaar ko jam tawii jam. Jaŋde diine, nde ari e men ndee, momtaani ɗemɗe men haa laaɓi, kono sawndir e mum, gila e limto alkule haa yettii piilegol lefol Alfaa walla Tafsiir. Ko helmere araɓ tan sawndondirta e helmere pulaar, e kala rogere janngeteende.

Jaŋde diine, so goonga wallii en no feewi wuurnude ɗemɗe men. Walla nii mbiyen, kala nde leňol jaɓɓii jaŋde diine, ngol daɗii e nuskude. Ɗemngal maggol kadi Ƴellitto.

Ɗum ko teskuya kuuɓtidinɗo kala ɗo leňol soccondiri e diine, ɓamtoto, e banngeeji fof. Jaŋde faraysiire, kaňum war ɗemɗe men haa maayi pak, salii ɗe nguura, daranii momtude ɗe. Ko ɗuum waɗi so en njerondirii jannguɗo tuubakiri walla jannginoowo ɗum e jannguɗo aarabeere walla jannginoowo ɗum, darnde walla nafooje maɓɓe e renndo ina mbeeyondiri haa ko foti alaa.

Jaŋde arab ndee ɓuri yahdude e nguurndam renndo men. Heddii jooni, ko hol no mbaɗirten feere haa almuudo oo janngora ɗemngal mum, mbele, gaa gaa haalde ɗemngal makko ndee, omo waawora winndorde e janngorde ngal makko? O ɓura hiɓindaade ko o janngata e diine koo. Nde tawnoo en teskiima janngooɓe heewɓe ina mbaɗa duuɓi keewɗi e jaŋde Qur’aana, ɓaara, tawa nii nganndaa ko njanngi koo, ko firata, ɗum woni ko haalpulaar’en mbiyata : ” Tuuba leppii, ɓeesoo maayaani ” Ina wayi no faandaare ndee heɓaaka, o tampanii mehre. Omo dursitoo aayeeje e cimooje, ɗe o anndaa ko pirata. Tawa kadi nii, ko o janngata koo fof, alaa heen ko o waawi sellinde njanngiin mum.
Ko ɗii ɗoo sababuuji haa e ko wonaa ɗii ɗoo tan, waɗi sabaabu haa eɗen poti yuurnitaade tippude jaŋde duɗe men diine.

Cawndinen ɗoon ɗemngal pulaar, tawa ko sukaaɓe ɓee njanngintee e maggal koo, loowdi mum ina abbitoo e diine. Eɗen njoortii so ɗuum waɗaama, e dumunna daɓɓo, caggal nde almudɓe ɓee ndaňi juulduɗe, ma ɓe mbaaw anndorde ko heewi e doosɗe Lislaam e dumma daɓɓo e ɗemngal maɓɓe. Tawa so ngoppii ne maa wood ko nawori, ko ina naftoroo. Ɗum ko yiyannde fotnde waɗtaneede hakkille sanne.

To bannge loowdi jaŋde, ina moƳƳa ciftoren ko heewi winndaama e ɗemngal ngal to bannge diine, haa e nehdi mum, tawi ko ko seernaaɓe men mballifii, mbinndiri alkule arab, hono ajami.

Miɗo waggina nde pelle men pineyankooje ɗee ndoɓindtoo ɗeen defte, Ƴeewee hol no ɗe naattinirtee e duɗe jaŋde diine. Ko alaa e sago kadi paamen, cuusen siňtude peeje jannginirɗe kese, ngam ɓeydude faamaamuya janngooɓe ɓee. Ɓe ɓeydoo kadi goongɗinde koye maɓɓe, yiɗde koye maɓɓe, waawde ɗemngal maɓɓe. Faayiida jaŋde tan ko faameede e gollireede. Goɗɗum alaa. Janngude ɗeen defte ɗe seernaaɓe men mballiftoo ina addana ɓe goongɗinde hoohooɓe maɓɓe, yooɗeede ɗumen, rokkude ɗumen fotdeeji mumen.

So goonga, waawde ɗemngal koɗal bonaani, ko ko ɓeydata. Kono ɗemngal arab ngal ko barkinorgal tan. Ko janngotoo faamoo e arab koo, ina waawi faamreede noon e pulaar. Ko kaal-ɗen ɗoo koo, cemmbinori-ɗen ko aaye Alqur’aana, ɗo Alla, mo senaade woodani oo wiyata :

” Wa maa arsalnar rasuula, illaa bi lisaani qawmihii “.

Ndeen noon, tawde Nulaaɓe ngoodaani jooni, ko annduɓe men, ngoni lomtooji maɓɓe, ko kamɓe ngoni yoɓnantooɓe en, ɗowooɓe en e Laawol Portingol, Pooccingol diine men, tawde ɓe ngonaa aarabeeɓe, ko ɓe Fulɓe, kala no jettogol nelal ngal ina ɓura neworaade yettaade, yo ɓe ngollir noon.

Hannde, eɗen njogii yeru laaɓtuɗo e tippondiral jaŋde Lislaam e ɗemngal pulaar. Ceerno Jaluud Diin BAH, yoo Alla juutnu nguurndam makko, sellina mo, semmbina mo, wonii yeru laaɓtuɗo, e udditde duɗe diine tawa jannginiree ko ɗemngal neeniwal. Njeňtudi lobbiri daňaama e ndeen jaŋde.

Wadde hannde, so tawii ko sago jaŋde ndee ende haani yaajtineede tuugaade e ngartam ndaňaɗam heen ɗam. Nde tawnoo majjam meeɗaaka daňeede, gila jaŋde diine naati e Reedu Fuuta.

Tawde jaŋde ko ɗum ngoƳa men. Jannginde diine tawa rewri ko e ɗemngal pulaar, ina foti daɗɗaneede joɗnde, mbele maa duɗe ɗee njaaj, loowdi ndii heblee tigirigi, wondude e tolnooji e loowdi labaandi, cuɓtaandi.

Eɗen nganndi ko goonga, jaŋde jeyaa ko e mbaawkaaji tellinaaɗi, ko fotde, tawde laamu ɓooraaki haa jooni e jaŋde haa laaɓi, hollitee, diisnee, wallinee, e njuɓɓudi jaŋde haa e kaɓirɗe. Jinnaaɓe janngooɓe wooda ɗo keedi, fedde tammbiinde jaŋde ndee wooda ɗo heedi, laamu ne adda waalaare mum timmunde. Sabu, ko maa juuɗe ɗiɗi cooɗondira nde laaɓa. Tee kadi, towooɓe tiba, ɓamdat.

E faamaamuya am, jaŋde, tawde ko kaňum woni ngooroondi ɓamtaare, ko alaa e sago, jaŋde diine ndee, nde wona tutotooɗo neɗɗo oo e ndimaagu, hono goongɗinde hoore mum, ɓooriiɗo e yowitaare. Nde tawnora kadi liimanaagal goodanoongal gila dawaa-dawi, haa janngoowo waawa jeynaade diine oo, o annda o wonaa baawnaaɗo mo, ko kanko tigi jeyi mo. Jippinanaa mo. O yiɗa diine oo, sabu omo yiytoo hoore makko e makko haa e nder ko janngata koo.

Shariif Aamaduh Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke, kebloowo heblooɓe.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *