Koode

Famtinki e Findinki

En puɗɗorii wotoraade ( _”barkinorde”_) innde GENO Toowɗo, Duumotooɗo:

.En puɗɗorii wotoraade ( _”barkinorde”_) innde GENO Toowɗo, Duumotooɗo:Musiɗɓe teddube wondaaɓe e Jawleeru men tilimndu *_Noye Fulfulde wolwirtee_* on kinnaama pulfuli, jooɓniraaɗi Giɗli e Korse ndeer Tawnaare.Eɗen njiɗnoo artude e Toontol men _”english”_ , wonande Yi’annde Derɗiraawo men, ko fa’ti e Ngaynaaka,

( Durngol ) Jawdi:ko adii fof, njiɗ-mi laaɓtinde toontii-mi tan ko winndi koo:Ngaynaaka men seeraani e aybineede e Haaɓe, e Laamuuji Haaɓe ndeer Ruunde men Aafre ( _”Afrik”_) e Kuuɓal. Ɗuum ko ko yi’aa, teskaa, wuuraa.Ko haaɓnii ko heen, ko Ɓiɓɓe Leňol ngol yantude e ɓeen Haaɓe aybinooɓe Ngaynaaka men, heɓe ndeytoo ɗeen Bolwe Haaɓe.Ngaren e Miijooji o nastini ɗoo:

•1-/ O wi’ii Ngaynaaka addanii yoga e men accude haalde Fulfulde: So tawii woodi accuɓe e Majjere ngal Ɗemngal men dimal pulfulal, wonaa e Fofoore Ngaynaaka kaa, esi ko dow fooleede to Dawrugol Ɗemɗe Laamuuji Haaɓe laamiiɗi en: ko Ɗemngal Haaɓe haaletee e Kaalirɗe ( _”radio”_), yoo Ayaawo Haɓrirde ( _”tv network”_), ɗum addi Renndo ngoo fof goobii e Finatawa e Ɗemngal Haaɓe: wonaa Gaynaako ( Duroowo ) oo tan ɗum moɗi, kono Denndaagal Ɓiɓɓe Leňol ngol, teeŋti noon ɓeen wuurɓe e Teeruuji ɗii.Waɗde wi’de ko Ngaynaaka addani Ɓiɓɓe FULƁE leefde to haalde, ňaaƴirde, jaŋngude, wiɗtude, e alɗinde Ɗemngal men dimal pulfulal na luutndii Laatooje ( _”facts”_) nguur-ɗen.

• 2-/ O wi’ii titi, Ngaynaaka na laati farkude Ɓiɓɓe FULƁE e yeddude GENO ( Alla ): Meɗa yiɗnoo naaɓnaade ko Derɗiraaɗo oo yi’ri Jaŋnguɓe _”islaam”_, haa ndeeni Deftere Alla ndee, nduɗtii na mbaɗa _”jihaad”_, wano _”Boko haraam”_, _”daesh”_ na kela Juulirɗe ( Misidaaji ), na nduppa Koɗorle Juulɓe ( go’ Juulooɓe ), na piɗa Kure Yimɓe ndeer Laaɗe ( _”trains”_ ), na cuuɗa Suukaaɓe tokoosɓe: Naaɓnal am, ko mbela ɓeen waɗɓe ɗiin Boneeji mawɗi toɗɗaama, aybinaa e Dingire Laylaytol Renndo ( _”social networks”_ ), no FULƁE njennirtee nih?Mi teskiima _”Bokko Haraam”_, de wari, boomi fof, hay gooto innataa innde Leňol, tee eɗen nganndi ɓeen adiiɓe sosde, darnude ngaal Dental; ko waɗde hay gooto artirtaa Bonannde _”Boko Haraam”_, _”daesh”_ e innde Leňol?Hol ɓurɗo ɗoftaade Kuule _”islaam”_? Boko Haraam go’ Ulemaaɓe heddiɓe ɓee? Mbela wonaa Deftere wootere ɓe njaŋngi?Meɗa anndina kadi Derɗiraaɗo oo, Ngaynaaka ko Pitiram-Ngollaagu ( _”vocation”_) Denndaangal Nulaaɓe ndewi: Sawru Juulnoowo jogotoo e Yeewtere Ju’maa ( _”Kutba”_) maantini ko Gaynaako!Mi ara noon siftinde Moƴƴe Ngaynaaka men *tan* heerori:

▪︎a-) Ɓiraɗam Na’i men na hisi kala *Wurjinere* ( _”synthetic molecule”_) , ɗum addi Kosam men hisi kala Baɗtinaɗɗe Ňawu _”being readily digestible, without inducing any diseases, on account of its being free from any chemicals or biotoxins_” )

▪︎b-) Ngaynaaka Egga-Hoɗa ( Pastoralism ) rokki Na’i men *hisde Ngatu* ( =: _”low recessive allele appearance likelihood, on account of the herd being *neither stabulated, nor fenced*_) .Kosam Conndi iwɗam Yaasi, (caggal Leydi) na heewi wonde *ngatoriɗɗam* =: ( _”imported milk powder carries with it a high susceptibility to cause digestive disorders, Diabetes, bad heart conditions on account of its high *A1-(type)Protein content, contrary to our cow milk*”_)Ɗoo, en keɓtinat no Laamuuji Haaɓe ngaňiri en, haa korii naftorde Moƴƴe Ngaynaaka men: GENO Toowɗo Moƴƴo O, wi’i ( _”Njaram mbelɗam, *kisɗam* Khaalis: Diinul khaalis, Labanan khaalisan”_)

▪︎c) Mi yi’aani Derɗiraaɗo oo, yoo wa’ɓe no makko, peli Laamuuji Haaɓe ɗii tehtude Lahde FULƁE ndurata Jawdi maɓɓe na totta Haaɓe wano ɗoo Senegal _”muritooɓe”_, go’ _”Agro-Business Projects”_.Leyɗeele Aynaaɓe (Durooɓe) laamii , wano Murtani, Somalia na teddini Ngaynaaka, Duɗe eggodadɗe e Jawdi ndii keɓlaa, ngam jaŋginde Ɓiɓɓe Aynaaɓe (Durooɓe)………._On njaaraama

Soh Pereejo.