Koode

Famtinki e Findinki

Miij-miijtiyankaagal

Miij-miijtiyankaagal (philosophy/filosofi) ko ganndal noddungal ko wiyetee miijaade e miijtaade, maa nii mbiyen luggiɗinaade he miijo ngam heɓde jaabuuje naamnde caɗtuɗe jaabaade. Ko teskaa e ganndal ngal koo ko ngal fuɗɗiima gila teemidannde joyaɓiire walla ko adii ɗuum. Ganndal ngal ina hormii hakkille no feewi. Ko ɗoon woni ɗo mbiynoomi:
Hakkille ko cuɗaari ɓurndi kala cuɗaari.
Hakkile oor.
Ganndal joor.
Mar anndal.
Ɗaɓɓu ngal.
Artir ngal.
Ñippaa docotal, defte cumowal.
Kuɓɓaa duɗal, he jannde ballowal.

Hakkille ina haawnii, geɗe mum ina cuuɗii. Neɗɗo ina foti durnude hakkille mum he kala sahaa. Neɗɗo ina foti miijaade e geɗe ɗe yiyata; omo foti kadi miijaade e geɗe ɗe o haalantee. Kala nde neɗɗo durni hakkille mum, maa wood ko o yaltini toon ko nafata. Fof e wayde noon, miij-miijtiyankaagal ko huunde saɗnde faamde. So neɗɗo reenaaki ɗum, ina heewi yeddude Geno. So neɗɗo fellitii wonde miijtiyanke, yoo roondo gannde keewɗe hade mum fuɗɗaade so wonaa ɗum tan o naatat ɗo o yaltataa.

Mi siftina, mi tinndina, mi anndina ɓe nganndaano. Miijo ɓolo yonaani. Hakkille tan yonaani ngam ñaawde kala huunde. haa teeŋti noon he daartol. Hakkille tan nafataa ɗoon ɗo neɗɗo tuugnaaki he defte binndaaɗe walla e gannde toowɗe ɗe pentaaka.

Ko heewi e miijtiyankooɓe e annduɓe gannde toowɗe ko wayi no weeyiwal, nguurdiwal, e hiisiwal ina njeddi goodal Geno maa nii goodal diine. Nde tawnoo ko ɓuri heewde he maɓɓe mbiyata woni ganndal tan ko ko yiyotoo, memotoo, tinotoo. Kala ko wonaa ɗum ɓe njeddat.

Miin noon, he yiyannde am, so neɗɗo janngii ɗee gannde toowɗe ɓeydaaki hulde Geno walla gooŋɗinde ɗum, oon neɗɗo ko mawnikiniiɗo he rewde he Geno walla won ko duñata ɗum he waasde rewde Geno.

Miij-miijtiyankaagal foti yahdude ko wiɗtooji e ñiiɓirɗe tiiɗɗe ngam neɗɗo ko yiɗi haalde fof ina waawi haalde; heddotoo ko haala kaa gooŋɗa walla waasa. So neɗɗo yiɗii ko hakkille mum miijii, seɗi, sañi, gooŋɗa, yo o jogo tuugal.
Miijo, miijto, miijtindino, kono yoo miijo ngoo wonndu he ɓalal to ɓaggii.

Heewii ɗo miijo ɓolo ɗowi ɓanndu wontani neɗɗo oo nimsa. Heewi ɗo miijtindaade ɓolde nde diisnondiraaka wontani neɗɗo ngoƴa. Heewii ɗo yiɗde ɓernde ɗowi hakkille he miijaade ko ina halka joom mum. Heewii ɗo jiyɗe yitere kaɗi hakkille gollaade e yiyde goonga he jaati mum. Heewii ɗo nanɗe e nannalla cukki, muuli, nguddi, hakkile he wellitanaade faamde huunde ndee no woniri.

Tonngol haala kaa:
Miijo ko mbeleɗaa, kono yoo miijo ngoo yahdu he tuugnorɗe laaɓɗe.
Hade hunuko maa wukkitde haala, yoo tawo a seɗii haala kaa to faawru hakkille.
Won e miijooji hade mum en feññineede, ko maa ndiisnodiree; ɗi kollitee humpitiiɓe, ɗi njeewtidee.

E kuɗol:  Mohammed Jallo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *