Koode

Famtinki e Findinki

WAAWANDE HOORE MUM.

 

Jam weeti e men dental am, dental “Cellal woni afo ngalu “.
Miɗo yaafnoo on ko mbayru-mi jippaade e dental ngal koo. So Alla, ko haajuyon aduna tan ko ngasataa.
Kono wonaa yejjitde ngal e welsindaade ngal.

Ngal dental, engal heewi faayiida, haa ko foti alaa. Sabu ko ummini ngal koo, ko kaňum woni ngooroondi nguurndam : Cellal.
E duwaaw: Yaa wuur, yaa sellu… fof toɗɗii ko nguurndam. Kala ko nduwani-ɗaa neɗɗo e moƳƳere so ɗeen kelme ngaraani, won ko ŋakki. Neɗɗo kadi, ko heewi jawdi, heewi jawdi koo fof, so sellaani, jawdi ndii, o dakmittaako e mayri, ndi wayata mo ko no ŋucceede e wutte nii. Ko ndu henndu yahooru, alaa ko o waawi firlitde e mayri ha o weltoo, o dakmitoo.

Tijjaani, miňam, on njaaraama e binndanɗe paayodinɗe, ɗe ndokkaton e ngal dental, dental nafoore mehre mehre. Binndanɗe ɗe nganndu-ɗaa potnoo ko ɗannaneede, allam yaalam ndaňee, allam yaalam mbaasee daňeede. Sabu wonaa mo woni fof laaɓirde reedu ganndal hono ndaa nii. Yoo Alla juutnu ɗum, rokku maa ko ɓuri maantinaade e njeenaaje, dun’yawiyyan wa ukhrawiyyan. Joomam, woto sooynu jikke, yoo laatoro no yiɗiraa nii.

So rewiino laawol, safaara fotnoo wonde ko huunde newnaande, weeɓnaande, tawa kala dafaaɗo cellal, ina safroo. Kala jiɗɗo jaŋngude, ina wallee jannga. Sabu ɗee geɗe ɗiɗi, ko geɗe ɗe neɗɗo fotaani ŋakkireede. Ko kannje ngoni ndaɗɗudi ɓamtaare. So neɗɗo walla leydi alaa ɗe walla ŋakkaama ɗe, walla moni fof woppidaama e hoore mum, yoo fewjan hoore mum no janngiri e no safrorii. Ɗum jiiɓoto, to waawi wonde fof e baawɗo wonde fof.

E dow ɗuum, doosɗe ɓamtaare leydi ndii fof ngaayoto no feewi. Ňawɓe ɓe mbaawanaa koye mumen keewat. Tee so neɗɗo sellaani waawaa nafde nii hoore mum, saka nafa goɗɗo. O wontata ko ňamminteeɗo. So ňamminteeɓe keewii, walla won no keewrata ɓurtoto doole ňamminooɓe. Walla so potnooɗo ňamminde leliima, ňamminteeɓe ngaanat, ngaanda e koye mum. Gollorɗe ɗe ɓe potnoo golloyde ɗee, ndartoo, pada haa nde Alla artiri cellal maɓɓe. Haa hol ndeen? Njiɗ-ɗen wiyde ko no ɓesngu leydi selliri fof, ko noon battinirta e ɓamtaare mayri.

So en Ƴeewii nafoore jaŋde, tawen jaŋde, hono no haalpulaar’en mbiyri ɗum nii :
” Jaŋde ko famɗa suura, heewa lammina ” .
Kala gollal ngal neɗɗo gollata walla kala ngooɗelaaji, kumte haajuuji e fiyakuuji goɗɗi e goɗɗi, ɗi neɗɗo dogata e dow mum e dow leydi, ko ganndal daɗɗotoo, nde ngartam daňee e mum, wuurdee, wuurniree.

E yeru, leyɗeele winndere ɗee, leydi ɓurndi janngude fof, ko ndiin ɓurata ɓamtaade e yahrude yeeso e fawaade e dow ngoɗndi ndii walla goɗɗe ɗee. Leyɗeele men, waɗi ɗumen wonde baasɗe, ko famɗude ɗumen ganndal. Ko maa jaŋde wellitee, weeɓnanee sukaaɓe men, jaŋde wonta huunde waɗɗiinde e ɓiɓɓe leydi fof, nde ganndal yaaja, tabita. Gooto fof golloroo ngal e fannu mo yahra.

Leyɗeele men, leyɗeele Afrik, meeɗnooɗe kaaɗeeki njiimaandi, ko njoginoo e gannde finaa-tawaa fof momta, majjinaa, gila e gannde pinal e faggudu haa e safaara, haa e geɗe goɗɗe. Tuubakooɓe ceyfiti, mbonniti, kolli wonaa ko men koo, ko ko mumen koo tan woni goonga, woni ko selli, ko nafata. Ngoongɗin-ɗen ɗuum, haa ngoppor-ɗen ko men koo, ngabbi-ɗen e ko maɓɓe koo. Ndeen feere ko boomoore. Leydi waawaa fawde ɓamtaade mum e jiggoore.

Ɓamtaare ummotoo ko e juuɗe joomum. Renndinde ko fagganii hoore mum, waɗta e ko faggitii. Sabu Mammadu Sammba Joob, Murtuɗo, gorko mo Cilbe e Rewo e Mbaaň Sammba wiyii : ” Wonaa ko wonaa ko men fof woni mehre, kono woto ko wonaa ko men yejjitin en ko men.

Njiimaandi tuubakiri ngam ňiɓde takke e ngenndiiji men, yedduno faayidaagal men, gannde men, finaa-tawaa men, kala kala men, haa ɓeydoo feewnitaade e feewnude geɗe mum e dow men. Enen ngonen baalel-manna maɓɓe, eɓe njiila en, njiiltira en no ɓe mbeldaa.

Yontii enen ne, musidɓe tedduɓe, nde nduttanto-ɗen kala ko majjinnoo e gannde men, pine men, neɗɗaagal men. Sabu teskaama, anndaama, faamaama, hay leňol gootol yiyaaka ina ɓamtii, ɓamtorii ko woɗɓe.

Ko ɗo Alla mballinto-ɗen to Arwannde e to wattannde, yo O wallu en. Joomam, yo A jaabo ko ňaagi-Maa-mi.

Shariif Aamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke, kebloowo heblooɓe.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *