Koode

Famtinki e Findinki

NJIILAWU ƊAƊI

NJIILAWU ƊAƊI

Ko ɗuum woni ko kaalatnoo-mi e winndannde am jooni ndee. So on mbiyii helmere fof oɗon njiytana ɗum ɗaɗol, anndu musidɗo ngon-ɗaa ko e naatnude ɗemngal ngal e teppol mawngol e ceekol mawngol ne kay. Sabu wonaa helmere fof mbaaw-ɗaa yiytande ɗaɗol.

Won kadi ko cikkataa ko ɗaɗol, tawa wonaa ɗaɗol, ko fooɓre. Walla nii wonaa hay ɗaɗi, ko kar-ɗaɗi. Kadi helmere, teeŋti e helmere waylotoonde e mahdi, ina moƳƳa nganndaa wonaa ɗaɗol tan jogii ɗum.

Ko terɗe dennduɗe e mum ɗee fof, e naatnaattondiral baɗowal hakkunde majje rokkata ɗe maanaa keeriiɗo mo ɗe nganndirtee, paamirtee, keɓtinirtee.

Hay gooto majjaani wonde ɗemngal pulaar ko ɗemngal ɗaɗɗaɗiwal. Ko ɗaɗol reeni maanaaji kelme ɗee, teeŋti noon e ɗaɗol baɗal.

Kanngol, engol wamba fotde 13 maandel, ndeen noon, reende keeri maggol ko ko foti wonde, haani wonde, ngam reende ceerundal hakkunde doosɗe mbinndiin e doosɗe njanngiin.

Ɗum woni ko nawata en e lowre moɗondiral alkule muume, fannu jaajɗo, potɗo janngeede haa ɗigga ngam waaawde seerndude hakkunde ko winndetee tawa janngetaake, e ko janngetee tawa winndetaake. Ngal ɗoo damal woni ko anndiraa ” morphoohologie, e faraysiire /Lidghaam, e aarabre. Ɗeen moɗondire eɗe peccii e pecce 3 mawɗe:
– moɗondiral yeesowal
– moɗondiral caggaliiwal
– moɗondiral ndernderiiwal
Ɗee moɗondire ina famɗi walla so en kulaani mbiyen hay janngoowo pulaar gooto Ƴellitaaki e majje so wonaa mo keblu-ɗen.

Kono ɗaɗol helmere waylotoonde e mahdi feccinaani jogaade nafooje ɗaɗol baɗal jogii ɗee.

Ɗaɗol baɗal kadi e hoore mum, so diƳii, ɗaccu ɗum e mbaydi mum, waɗi noon, ko ɗemɗe ɗaɗɗaɗaɗiije ɗee fof ina njogii ɗaɗi ňawɗi (” racines défectueuses”). So neɗɗo wiyii ina ruttanoo ɗi winndat ko miijanooki, walla winnda ko yalti keerol.

Musidɓe tedduɓe, mballen ɗemngal ngal no wuurdi, no layiri. Hay gooto waawaa addude hannde e wiɗto e doosɗe celluka ɗemngal pulaar ko hesɗi.

Ko ɓuri heewde heen waɗaama ko ina abboo e duuɓi teemedere walla ko ɓuri ɗum. Ɗemngal ngal njuɓɓudi mum e caňu mum ina hawraa tuugaade e wiɗtooji lohotooɓe, eɗi ɓiɓɓe fulɓe mbaɗi.

Eɗen njetta denndaangal wiɗtiyankooɓe men e yarlitaare timmunde nde ɓe mbaɗata e wiɗtude luggeendi ɗemngal ngal. Kono, kala ko ina waɗee heen, yoo rew e boli portiiɗi, jettinooji ɗemngal men to ɓuri rommoliɗde e paandale men.

Ko ɗo Alla mballinto-ɗen to Arwannde e to Wattannde, yo O wallu en.

Aamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke, kebloowo heblooɓe.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *